ŠTO NUDIMO?

GLAZBENO-DRAMSKA

ŠTO DJECA DOBIVAJU OD DRAME

Djeca od drame dobivaju prije svega užitak i svijest da su jedinstveni i originalni pojedinci koji imaju neograničeni potencijal stvaranja. Zatim slijedi i široki spektar drugih koristi: drama omogućuje slobodu samoizražavanja i pomaže u razvoju mašte i umjetničke osviještenosti, povećava socijalnu osviještenost (pogotovo kroz igranje uloga), mentalnu osviještenost, fluentnost govora, samopoznavanje, samopoštovanje, samodisciplinu i samouvjerenost. Daje im mogućnost da nauče kako surađivati s drugima i pomaže u razvoju sustavnog mišljenja i sposobnosti organizacije. Poboljšava fizičku koordinaciju i zdravlje, a može imati i terapeutski učinak pomažući im da se nose sa svojim stvarnim problemima, a može imati i pročišćujući učinak i omogućiti “pražnjenje” moguće nasilnosti i frustracije. Omogućuje i društveni i moralni odgoj i pomaže mladima u emocionalnom sazrijevanju.

Treba naglasiti da se ovdje ne radi o učenju gotovog teksta napamet i izvedbi istog pred publikom, već bi taj tekst trebao proizaći iz zajedničkog kreativnog stvaranja uz pomoć brojnih aktivnosti koje potiču spontano i slobodno izražavanje svakog pojedinca. “Umjetničko je stvaranje, iako se ne može u potpunosti objasniti, nešto za što smo sposobni samo ako sanjamo. I više od toga, to je nešto za čime imamo snažnu potrebu. Maštovitost je ocean; čovjek treba samo zaplivati. Ne postoji osoba bez mašte; kao što ne postoji osoba koja ne može plivati, postoje samo oni koji ne mogu naučiti plivati zbog straha od vode. Umjetnička kreativnost ovisi o slobodi izražavanja, a jedna od pedagoških zadaća je omogućiti učeniku upravo slobodu u opuštenoj atmosferi u kojoj ideje “smiju” cvjetati, bojažljivi mogu biti ohrabreni, slabi zaštićeni i nitko se ne može nametnuti drugome.”

INSTRUMENTI KOJE ĆE VAŠA DJECA MOĆI UČITI OD JESENI

 GITARA

Gitara je instrument s bogatom tradicijom i jedan od rijetkih koji je napravio toliko uspješan prijelaz iz klasične u popularnu glazbu. Glazbalo je s mnogo lica različitih po veličini, obliku, opsegu, materijalu, boji, namjeni i vrsti glazbe koja se na njemu izvodi. Mi ćemo se baviti licem koje je sve započelo, a to je klasična gitara – drveni instrument oblika kruške ili broja 8, s dugom “peteljkom”, odnosno vratom te sa šest žica razapetih po dužini tijela. Lako je dostupan, prilagodljiv i vrlo svestran instrument jedinstvene sposobnosti izražaja koji može biti prateći i solistički, a uz malo mašte čak može postati i svojevrsna udaraljka. Upravo je zbog te raznolikosti odličan izbor za svaku osobu koja želi ući u svijet klasične glazbe.

FLAUTA

Glazba je od davnina sredstvo kojim ljudi izražavaju svoje misli i osjećaje. Toliko je snažna da su pored nje ponekad i riječi suvišne. Mnogi ljudi prepoznali su u njoj sreću, igru pa čak i utjehu, a ti, dragi čitatelju, imaš priliku spoznati sve njene čari. Zajedno ćemo ući u svijet nota i klasične glazbe, za što su nam potrebni posebni instrumenti. Jedan on njih je flauta. Iako u orkestralnoj bajci može biti i zla vještica, uglavnom je predstavnica nježnih i pjevnih melodija kojima će te brzo osvojiti. Pridruži nam se na našem putu ka glazbenim prostranstvima i pomogni nam da zajedno otkrijemo tvoju ljubav prema glazbi.

KLAVIR

Klavir je instrument koji se razvijao kroz stoljeća, a danas je zasigurno najpopularniji instrument u svakoj vrsti glazbe, bila ona klasična, jazz ili popularna. Za njega su pisali gotovo svi skladatelji. Na njemu možemo odsvirati i duboke i visoke tonove te tako opisati našu priču koju želimo ispričati sebi ili publici. On ima različita imena: Petrof, Steinway, Yamaha, a i ti mu možeš dati ime po svojoj volji! Odlično je što na njemu možemo odsvirati i više tonova u isto vrijeme, a sviramo i nogama i rukama. Ruke držimo na klavijaturi koju čine crne i bijele tipke. Noge stoje na papučama koje zovemo pedali, a slični su papučama koje mama i tata koriste kada voze auto. Na njemu možemo tako glasno svirati da ispunimo cijelu koncertnu dvoranu, a možemo svirati i jedva čujno, kao da šapćemo. Pođi i ti u novu pustolovinu sa svojim novim prijateljem, koji jedva čeka da ti pokaže sve što ima!

VIOLINA

Violina je gudački instrument nastao od starih instrumenata koji su se svirali da braccio. Iako se violina brzo raširila po Europi, smatra se da je nastala u sjevernoj Italiji u prvoj polovici 16.stoljeća. Najstariju violinu nalik modernoj (koja ima 4 žice) izgradio je 1555.godine A. Amati. Najpoznatiji graditelji violina su talijanske obitelji: Amati, Guarneri, Stradivari, Guadanini, Gagliano. Oduvijek je bila omiljeni instrument plemstvu i uličnim sviračima. Najmanji je gudački instrument po veličini, te proizvodi najviše tonove. Dijelovi violine su: *rezonantno tijelo (gornja daska, obod, konjić, dušica, 2f otvora i žičnjak, te podbradak) *vrat- donji dio, hvataljka- gornji dio *glava-u obliku puža sa 4 ključa za štimanje *4 žice, -G, -D, -A, -E (ranije su se koristile žice od sušenih crijeva, dok su danas u upotrebi čelične) Gudalo se razvilo iz “luka” oko 75cm dugog štapa od elastičnog tvrdog drveta. Strune su sastavni mobilni dio gudala, a sačinjene su od konjskog repa i to muškog konja. Strune premazujemo kalafonijem (neka vrsta smole) radi ljepšeg zvuka. Poznati violinski virtuozi su: Tartini, Paganini, David Oistrakh, Y.Menuhin, S. Milenkovich, I. Perlman, Jochua Bell…

HARFA

Harfa je jedan od najstarijih glazbenih instrumenata. Gotovo svi poznati narodi staroga vijeka poznavali su različite harfe. Kada netko spomene harfu, često ju odmah povežemo s anđelima, i zbog brojnih likovnih prikaza biblijskih i vjerskih motiva te zbog njezinog očaravajućeg zvuka. Postoje harfe različitih veličina, od malih s dvadeset i dvije žice do velikih sa četrdeset i sedam žica. Osim klasične glazbe, na harfi se izvode i sve ostale vrste glazbe, pogotovo sa sve raširenijom upotrebom električnih i elektroakustičnih harfi koje imaju razne mogućnosti.

SOLFEGGIO

Glazba je umjetnost koja u potpunosti zauzima vremensku dimenziju. Kako bi se glazba mogla razumjeti i proučavati, najprije je potrebno proučiti njezine fundamentalne sastavnice. Učenje glazbe podrazumijeva stjecanje tzv. glazbene pismenosti, tj. učenje solfeggia. Solfeggio je neizostavni predmet u sklopu glazbenog kurikuluma, a u svojim osnovama obuhvaća stjecanje znanja te razvijanje vještina na području ritma te intonacije. Uz prethodno izdvojene dvije najvažnije sastavnice za svladavanje ‘glazbenog jezika’, svakako je potrebno izdvojiti supstance kao što su melodija, dinamika, harmonija, agogika koje svakom glazbenom izražaju daju onu posebnost po kojem ga pamtimo. Obraćajući pažnju na sve komponente glazbenog izričaja, solfeggio bi trebao, uz svladavanje ‘glazbene gramatike i pravopisa’, razvijati ljubav prema glazbi.